Teleskop je čest izbor kao poklon za rođendan ili Božić, nerijetko za djecu i mlade koje zanima znanost i astronomija. Od velikog izbora različitih vrsta teleskopa i cijena, nije lako napraviti dobar izbor. Ovim tekstom pokušati ćemo razbiti neke mitove o teleskopima i nadamo se, olakšati vam kupovinu.
Teleskop nije nužan za astronomiju kao hobi. Mnogi astronomi amateri počeli su se baviti praktičnom astronomijom samo pomoću dvogleda. Dvogled je odlična sprava za astronomiju, jednostavan za upotrebu, prenosiv, a može se koristiti i za promatranja u prirodi.
Ne postoji “dječji teleskop”!
Teleskopi služe za gledanje svemira: to nisu igračke! Kupite li teleskop-igračku za par stotina kuna ne možete od njega očekivati da će vam pokazati nebeske ljepote. Kvalitetna optika i mehanika zahtjeva preciznu kontrolu kvalitete te izradu od vrhunskih materijala. Nakon početnog entuzijazma, takvu igračku će dijete vrlo brzo zaboraviti kada shvati da je neupotrebljiva. Ako planirate poklon za rođendan ili Božić, za te novce odvedite dijete u obližnju zvjezdarnicu, planetarij, kino, kupite knjigu s astronomskim fotografijama ili jednostavno napravite noćni izlet na neku tamnu lokaciju daleko od grada u doba kad na nebu nema Mjeseca i zvijezde blistaju. Uz vrteću kartu neba ili aplikaciju na smartphoneu pokušajte zajedno pronaći i imenovati zviježđa, zvijezde i planete. To će biti jedinstveno i nezaboravno obiteljsko iskustvo!
Za djecu je važno da se teleskopom može lako rukovati i da nije preglomazan. Po mogućnosti odaberite alt-azimutalnu montažu koju će dijete moći samo koristiti. Budite strpljivi i objasnite da teleskop nije magična sprava i da nije moguće vidjeti maglice kao na fotografijama. Krenite s opažanjem Mjeseca i planeta, pa kad se naučite rukovati teleskopom, pokušajte pronaći neki sjajniji zvjezdani skup ili galaksiju, ali s mjesta udaljenog od svjetlosnog onečišćenja grada.
Djeca se lako razočaraju, pa izbjegavajte jeftine teleskope. Komplicirani su za sastavljanje i upravljanje, klimavi su (slika se trese), slabe su svjetlosne moći (slika je tamna). Minimalni iznos za teleskop ne bi trebao biti manji od 1000-2000 kuna. Sve jeftinije od toga će u 90% slučajeva vrlo brzo završiti u ormaru ili na Njuškalu, a dijete će ostati razočarano i izgubiti volju za astronomijom.
Povećanje teleskopa nije njihova presudna karakteristika!
Teleskop koji se reklamira sa 565x povećanjem treba u širokom luku izbjegavati. Primarna funkcija teleskopa je skupljanje svjetlosti! Veći promjer objektiva = veća površina = sjajnija i oštrija slika. Velika povećanja koriste se samo za opažanje planeta, a i u tom slučaju rijetko kada će se moći koristiti više od 200x.
Ograničavajući faktori za postizanje velikog povećanja su promjer teleskopa i stabilnost atmosfere. Maksimalno moguće povećanje okvirno se računa kao promjer objektiva teleskopa u milimetrima pomnožen sa 2. Maleni 60 mm teleskop može podnijeti povećanje od 100-120x, nipošto 300x ili više kao što se nekada navodi na kutiji. Osim toga, povećanja do 120-150x su sasvim dovoljna za gledanje većine sjajnijih objekata na noćnom nebu.
Objekte dubokog svemira (maglice, galaktike, skupovi zvijezda) najbolje je opažati na malim i umjerenim povećanjima (30x – 100x). Naša najbliža galaktika M31 u Andromedi prividno je 6x veća od punog Mjeseca! Velika maglica u Orionu, M42, dvostruko je veća.
Teleskop uopće ne treba imati tronožac!
Najveći neprijatelj za astronoma početnika je – klimava montaža. Čak i maleni teleskop može biti optički solidan, ali ako se slika trese pri najmanjem dodiru i vjetru, to će biti vrlo frustrirajuće iskustvo. Teleskopi s lećama, refraktori, često imaju dugačku cijev pa efekt poluge pogoršava situaciju.
Stvar spašava tzv. dobson montaža – drvena kutija na koju se stavi cijev teleskopa. Jednostavno, efektno i stabilno.
Ekvatorijalna montaža je komplicirana za upotrebu i kod jeftinih teleskopa vrlo nestabilna!
Ne znate što je ekvatorijalna montaža? Učinite si uslugu i nemojte kupovati teleskop sa takvom montažom. Za početnike, naročito djecu, zbunjujuća je i komplicirana što rezultira frustracijama. Najbolja montaža za početnika je alt-azimutalna: pomaci su jednostavno gore-dolje, lijevo-desno. Da ponovimo, pazite da montaža bude čvrsta – bolje stabilna montaža nego veći teleskop.
Alt-azimutalne montaže možete prepoznati pod oznakama “ALT-AZ” ili samo “AZ”. Dobsoni su također vrsta alt-azimutalne montaže.
Ekvatorijalne montaže imaju jednu os koja se usmjerava prema Sjevernjači. Pravilno namještena ekvatorijalna montaža omogućava praćenje objekata na nebu okretanjem samo jedne osi, što je vrlo korisno kad ju naučite koristiti. U praksi to znači u početku puno “koji je ovo vrag” i “šta sad da radim” pitanja prilikom slaganja montaže. Teleskop na montaži treba dobro izbalansirati, pa ako to ne napravite kako treba, riskirate da vas teleskop zvekne po glavi kada otpustite kočnice.
Teleskopi sa ekvatorijalnom montažom obično negdje u nazivu imaju oznaku “EQ”.
Teleskopi sa bazom podataka i elektronskim kontrolerom neće vam olakšati snalaženje na nebu!
Takvi teleskopi nisu u mogućnosti bez ljudske pomoći tražiti nebeske objekte – treba ih kalibrirati. To znači – nivelirati, odrediti sjever, identificirati i teleskopom pronaći nekoliko sjajnih zvijezda na nebu. Tek tada će se teleskop moći pravilno orjentirati na objekt kojeg odaberete iz baze podataka. Ako se već trudite vizualno naći tih nekoliko zvijezda na nebu, onda možete pronaći i druge objekte uz pomoć karte neba, bilo papirnate ili mobilne aplikacije. Razliku u cijeni potrošite na kvalitetniji teleskop ili bolje okulare.
Praktičnost kompjuteriziranih teleskopa je njihova mogućnost da objekt kojeg gledate ne “bježi” iz vidnog polja okulara. Kad je dobro kalibriran, teleskop će precizno naciljati objekt i nećete gubiti vrijeme traženjem po nebu. Neke objekte je teško pronaći čak i ako ste vješti u korištenju papirnatih karata!
Slika u okularu nije ni približno slična astronomskim fotografijama!
Šarene maglice vidljive su jedino na fotkama dugih ekspozicija. Kroz teleskop ćete uglavnom gledati mutne sive mrlje i malene točkice. Objekti na nebu su tamni, a ljudskom oku treba jako puno svjetlosti da bi raspoznalo boje.
Ni najveći teleskopi ne pokazuju boje i detalje kao što se vide na fotografijama pa ako ste to očekivali, odustanite od kupovine. Boje se mogu vidjeti tek na nekim zvijezdama i suptilne nijanse na planetima. To je sve.
Poanta je vidjeti svemir vlastitim očima. Osjećaj kada gledate galaktiku čija je svjetlost na put krenula dok su još dinosauri šetali Zemljom, nezamjenjiv je!
Teleskope nemojte kupovati u supermarketima i shopping centrima. Loše su kvalitete, klimavi, slabe svjetlosne moći, prodavači uglavnom o teleskopima neće znati ništa više od onoga što piše na kutiji.
Teleskop obavezno kupite kod znalaca. Teleskop centar je jedna od rijetkih trgovina u Hrvatskoj specijalizirana za prodaju astronomske opreme. Stručno osoblje rado će vam rado pomoći pri izboru, pa nam se slobodno obratite telefonom ili mailom! Naši djelatnici su uvijek bili dugodišnji astronomi amateri s puno iskustva.
Uzmite u obzir da postoji mnogo različitih modela teleskopa te da ih jednostavno ne možemo sve istovremeno imati na lageru. Javite nam dovoljno unaprijed da po potrebi možemo naručiti teleskop koji vas zanima, uz još koji dan rezerve jer uvijek može biti nepredviđenih situacija zbog kojih bi dostava kasnila. U pravilu svaki teleskop možemo dobaviti s glavnog skladišta u roku od 7 radnih dana.
Odvojiti 2-3 tisuće kuna za teleskop je ozbiljna investicija. Teleskopi su sada znatno jeftiniji i kvalitetniji nego prije svega 20-30 godina, a i izbor je velik. Ako nemate barem 1000 kn za teleskop, bolje razmislite o dvogledu za astronomiju, nekoj knjizi, kalendaru sa fotografijama, atlasu neba, posteru…ili jednostavno, štedite za kvalitetniji teleskop. S budžetom ispod 500 kn možete razveseliti ljubitelja astronomije s mnogim drugim opcijama: dobar izbor je kombinacija neke knjige o amaterskoj astronomiji (Turn Left at Orion, Naše nebo), papirnati atlas neba (Pocket Sky Atlas), vrteća karta neba, crvena astronomska svjetiljka, zeleni laser za pokazivanje neba…
Osim teleskopa i montaže najčešće dobijete dva okulara, znači dva različita povećanja. Ako ih se nudi više za malo novaca – nemojte kupovati. To je garancija loše kvalitete. U optici nema magije kojom bi se mogla dobiti kvaliteta za male novce. Uzmite u obzir da samo jedan iole bolji okular, obični plössl, košta barem 240 kuna.
Dobra investicija je barlow leća – pomoću nje se dobivaju veća povećanja korisna za Mjesec i planete. Okular se stavlja u barlow leću i povećanje postaje veće za oznaku koju leća nosi – 2x, 2.5x, itd. (barlow leća ima samo jednu od ovih oznaka!). Uz barlow leću od 2x, okular žarišne duljine 20mm daje povećanje poput okulara od 10mm bez barlow leće (20 mm/2x = 10 mm). Pazite dakle ako teleskop dolazi sa 20 mm i 10 mm okularima! U tom slučaju uzmite 2.5x ili 3x barlow da se ne kopiraju žarišne duljine.
Povećanje se računa tako da žarišnu duljinu teleskopa podijelite sa žarišnom duljinom okulara. Dakle, teleskop žarišne 900 mm i okular od 10 mm daju (900/10) 90x povećanje. Sa 2x barlow lećom povećanje je dvostruko veće – 180x.
Cijene barlow leća su 230 – 350 kn.
Da, ima ih puno. Zadržati ćemo se na jeftinijim početničkim teleskopima. Kod njih zaboravite astrofotografiju kroz teleskop – biti će štosno ufotkati Mjesec i Jupiter mobitelom, a oni strpljiviji možda će moći postaviti fotoaparat na prsten koji drži cijev teleskopa i okušati se u širokokutnoj astrofotografiji tzv. “piggyback” metodom.
Najvažnije oznake teleskopa su promjer objektiva i žarišna duljina. Teleskop 60/900 ima promjer 60 mm i žarišnu duljinu 900 mm. 60mm je malen promjer i nemojte ga kupovati ako baš ne morate. Ako morate, uzmite alt-azimutalnu verziju umjesto ekvatorijalne, biti će lakši za korištenje. Mi preporučamo bar 70 mm refraktor, po mogućnosti na stabilnijoj AZ3 montaži.
Vrste teleskopa:
114/900 reflektor nije loš izbor. Promjer od 114mm prima dovoljno svjetlosti za sjajnije maglice i zvjezdane skupove, naročito ako se maknete iz grada pod tamno nebo. Mjesec će biti fantastičan, na Jupiteru se naziru detalji u prugama, a Saturn pokazuje Cassinijevu pukotinu u prstenu. Montaža EQ2 bi mogla biti stabilnija, pa budite strpljivi prilikom fokusiranja. Pažljivo balansirajte teleskop, nemojte izvlačiti noge tronošca i dobro učvrstite sve dijelove. Cijeni teleskopa dodajte još cijenu barlow leće jer povećanje od 90x nije dovoljno za planete.
90/900 refraktor je ekvivalent gornjem reflektoru. Nešto je skuplji, ali ima kvalitetnu alt-azimutalnu montažu koja je jednostavna za korištenje.
Najbolja opcija je 150/1200 dobson teleskop. Cijena teleskopa je vrlo povoljna, a promjer od 150 mm dovoljan je za godine i godine uživanja u pogledu na maglice i planete. Veća verzija od 200 mm je još bolja, a cijena je i dalje povoljna za teleskop tolikog promjera.
Maleni dobson 130/650 je simpatičan prijenosni stolni teleskop, uz dobru kolimaciju slika može biti dobra na povećanjima do 200x. Mini dobson 100/400 ima nešto bolji fokuser i usprkos malim dimenzijama to je jako dobar širokokutni teleskop za mala povećanja do 100x. Dobar je za djecu jer je jednostavan za upotrebu, brzo se postavlja i povoljne je cijene.
Maksutov teleskopi su nešto skuplji, ali jako dobri za promatranje planeta. Slika je vrlo oštra i kontrastna. Najveća prednost im je što su kratki i kompaktni, a time i lakši za transport.
Za sva pitanja slobodno nam se obratite, bilo telefonski, mailom ili komentarom na ovaj članak.
U međuvremenu, pročitajte priču našeg bivšeg djelatnika Vedrana o tome kako se počeo baviti astronomijom i pogledajte njegove fantastične skice koje realno prikazuju kako se objekti vide kroz teleskop.
U Bobinoj kuhinji pročitajte recenzije teleskopa. Preporučamo da pročitate test Bresser/Lidl 70/700 refraktora, Sky-Watcher 300mm dobsona, Sky-Watcher StarTravel 120 refraktora, a pogledajte i tekst o dalekozorima u astronomiji.
